Dvorak, Colemak i alternativni rasporedi: isplate li se?

Vodič · 6 min čitanja

Svako malo netko na internetu tvrdi da je raspored tipkovnice QWERTY zastario i da ćeš prelaskom na Dvorak ili Colemak tipkati brže i bez bolova u rukama. Dio toga je istina, a dio marketing. U ovom članku su činjenice: što su alternativni rasporedi, što dobivaš, što gubiš i kome se prelazak uopće može isplatiti.

Što je alternativni raspored?

Raspored tipkovnice određuje koje slovo stoji na kojoj tipki. Najraširenije su varijante QWERTY i, kod nas, QWERTZ. Nastale su u doba pisaćih strojeva, a kako je taj razvoj tekao, možeš pročitati u članku o povijesti tipkovnice. Alternativni rasporedi pokušavaju isti posao obaviti drugačije: najčešća slova smještaju na središnji red i raspoređuju ih tako da se prsti manje kreću.

Dvorak: najpoznatiji alternativac

Dvorak je dobio ime po Augustu Dvoraku, koji ga je s Williamom Dealeyem osmislio 1930-ih (patent se uglavnom veže uz 1936.). Ideja je jasna: samoglasnici su pod prstima lijeve ruke na središnjem redu, a najčešći suglasnici pod desnom. Zato se tipkanje češće izmjenjuje među rukama i većina slova nalazi se na redu na kojem su ti prsti već postavljeni.

Dvorak je razvijan za engleski jezik. Raspored slova i učestalost glasova u hrvatskom razlikuju se od engleskog, pa nema jamstva da su prednosti jednake za naše tekstove.

Colemak: kompromis za prelazak

Colemak je mlađi, objavio ga je Shai Coleman 2006. godine. Mijenja položaj samo dijela slovnih tipki (prema opisima otprilike 17), a većina ostalih ostaje kao na QWERTY-ju. Zato je prelazak lakši nego na Dvorak. Poznati detalj je i da prečaci poput Ctrl+Z, X, C i V uglavnom ostaju na istim mjestima, što je praktično za svakodnevni rad. U nekim inačicama Caps Lock postaje dodatna tipka za brisanje. O prečacima više je u članku o prečacima na tipkovnici.

Postoje i druge varijante, primjerice Workman ili Colemak-DH, koje se razlikuju u detaljima, ali nisu široko podržane.

Što kaže znanost o brzini?

Ovdje treba biti oprezan. Često se citiraju tvrdnje da je Dvorak znatno brži, no one se uglavnom oslanjaju na stare ili slabo kontrolirane pokuse, a kasnije analize ne daju čvrst dokaz o velikoj prednosti. Rekordi u brzini tipkanja postavljani su na QWERTY-ju, što pokazuje da vještina vrijedi više od rasporeda.

Realan zaključak: razlika u najboljem slučaju postoji, ali je mala u odnosu na ono što dobiješ pravilnom tehnikom. Netko tko tipka s dva prsta i prijeđe na Dvorak i dalje tipka s dva prsta. Ako još ne tipkaš s deset prstiju, prvo prouči tipkanje s 10 prstiju.

Cijena prelaska

• Privremeni pad brzine. Mišićna memorija se mora prepisati. Brzina nakon prelaska često padne ispod polovice, a oporavak traje tjednima ili mjesecima.
• Tuđa računala. Na poslu, u školi ili kod prijatelja bit ćeš na QWERTZ-u. Mnogi koji prijeđu na novi raspored postanu "dvojezični", ali se ponekad miješaju oba.
• Natpisi na tipkama. Tipkovnice nemaju odgovarajuće oznake, pa moraš tipkati naslijepo od prvog dana.
• Prečaci i igre. Neki programi i igre pretpostavljaju QWERTY položaj tipki (primjerice WASD).

Kako to izgleda u praksi

Zamisli da danas tipkaš 60 riječi u minuti na QWERTZ-u. Prvog dana na novom rasporedu vjerojatno ćeš tipkati nekoliko puta sporije, jer za svako slovo moraš svjesno tražiti tipku. Tek nakon više tjedana svakodnevnog vježbanja prsti počinju sami pronalaziti slova. Mnogi tada primijete da je tipkanje ugodnije, ali to je subjektivan dojam, a ne mjerljiv dokaz.

Iskustva korisnika razlikuju se: jedni ostaju na novom rasporedu godinama, a drugi se vrate jer ih muči stalno prebacivanje. Zato je razumno prvo isprobati raspored na zasebnom dijelu dana, na primjer samo za vježbu, prije nego što ga postaviš kao zadani.

Što s hrvatskim slovima?

Za hrvatski, bosanski, srpski i slovenski dodatni je problem što su znakovi č, ć, š, ž i đ na rubu standardnog rasporeda. Alternativni rasporedi su pretežno izrađeni za engleski i većinom nemaju službenu hrvatsku inačicu, pa često treba instalirati dodatni softver ili ručno prilagoditi raspored. Prije bilo kakvog eksperimenta provjeri kako napisati č, ć, š, ž i đ na svom uređaju, jer se često svodi na kombinacije tipki koje se razlikuju od rasporeda do rasporeda.

Za koga ima smisla, a za koga ne?

Prelazak ima smisla ako već dobro tipkaš s deset prstiju, uglavnom koristiš vlastito računalo i a prelazak te zanima kao eksperiment ili kao prilika da tipkanje naučiš ispočetka, pravilnom tehnikom. Nema smisla ako ti je cilj samo brže tipkati, ako često mijenjaš računala ili ako se pripremaš za natjecanje ili ispit na standardnoj tipkovnici.

Ako ipak želiš probati, radi to postupno: prvo mjesec dana vježbaj svaki dan na odvojenom softveru, a tek onda prijeđi u stvarni rad. Prije toga zabilježi početni rezultat u testu brzine tipkanja da znaš što uspoređuješ. Napomena: ako te muče bolovi u rukama, promjena rasporeda nije lijek. Opće upute o položaju su u članku o ergonomiji pri tipkanju, a za zdravstvene tegobe obrati se liječniku.